Nema sumnje da je za djecu izuzetno važno razviti zdrave prehrambene navike!

 

Svjetska zdravstvena organizacija propisuje 5 temeljnih pravila za zdravu prehranu:

 

1. Dojenje dojenčadi i male djece

Preporučuje se prehrana dojenčadi do 6 mjeseci isključivo dojenjem, pri čemu učestalost i vrijeme dojenja treba prilagoditi djetetovim potrebama. Od 6 mjeseci nadalje preporučuje se uvođenje namirnica primjerenih za dob u pogledu prehrambene sigurnosti, kao nadopune dojenju do dobi od 2 godine ili duže. Dopunskoj prehrani ne bi trebalo dodavati sol i šećer.

Zašto?

Majčino mlijeko pruža sve nutrijente i tekućine potrebne za zdrav rast i razvoj djeteta do dobi od 6 mjeseci. Dojenčad koja se isključivo hrani dojenjem otpornija je na najčešće dječje bolesti, poput proljeva, infekcija dišnih puteva i infekcija uha. Kod djece koja su isključivo dojena manji je rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi.

 

2. Raznovrsna prehrana

Preporučena prehrana obuhvaća kombinaciju različitih namirnica, poput žitarica (pšenica, kukuruz, raž, riža, zob…), namirnica bogatih škrobom (krumpir…), mahunarki (grah, grašak, leća….), povrća, voća i namirnica životinjskog podrijetla (riba, meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi).

Zašto?

Dnevni unos neprerađenih i svježih namirnica pruža dovoljne količine esencijalnih nutrijenata za organizam. Pored toga, to je prehrana koja ne sadrži velike količine šećera, masnoća i soli, koje uzrokuju pretilost i bolesti metabolizma. Pravilna i uravnotežena prehrana posebno je važna za zdrav rast i razvoj djece.

 

3. Unos puno voća i povrća
Preporučuje se unos raznovrsnog voća i povrća. Međuobroci bi se trebali sastojati od svježeg voća i povrća umjesto namirnica s velikim koncentracijama šećera, soli i masti. Radi očuvanja vitamina potrebno je ograničiti toplinsku obradu voća i povrća. Ako se konzumiraju osušeni ili konzervirani, preporučuju se proizvodi bez dodane soli i šećera.

Zašto?

Voće i povrće su glavni izvori vitamina, minerala, vlakana, biljnih proteina i antioksidansa.

Kod osoba čija prehrana obiluje voćem i povrćem prisutan je značajno manji rizik od pretilosti i pojave kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta karcinoma.

 

4. Umjeren unos ulja i masnoća

Preporučuje se upotreba biljnih ulja koja sadrže nezasićene masti (maslinovo ulje, sojino ulje, suncokretovo ulje…) umjesto životinjskih masnoća (maslac, svinjska mast…) ili ulja bogatih zasićenim mastima (kokosovo ulje, palmino ulje…). U pogledu mesa, poželjnija je konzumacija peradi i ribe s manjim sadržajem masti od crvenog mesa. Unos mesnih prerađevina treba svesti na najmanju moguću mjeru zbog velikog sadržaja masnoća i soli. Kad god je moguće poželjnija je konzumacija nemasnog ili manje masnog mlijeka i mliječnih proizvoda. Izuzetno je važno izbjegavati prerađene, pečene ili pržene namirnice koje sadrže industrijski proizvedene transmasti.

Zašto?

Masti i ulja koncentriran su izvor energije i njihova prekomjerna konzumacija (osobito loših masti) može štetiti zdravlju, posebice kardiovaskularnom sustavu.

 

5. Manji unos soli i šećera
Pri pripremi obroka preporučuje se samo malo soli.

Pored toga, treba izbjegavati grickalice, posebice one s velikim sadržajem soli i šećera. Treba ograničiti konzumaciju napitaka koji sadrže puno šećera (gazirani napitci, voćni sokovi, zaslađeni jogurt i mlijeko…). Kolače, kekse, čokoladu i slično treba zamijeniti svježim voćem.

Zašto?

Kod ljudi čija prehrana sadrži velike količine natrija (uključujući i sol) postoji veliki rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Kod osoba čija prehrana sadrži veliki sadržaj šećera postoji veliki rizik od pretilosti i problema sa zubima. Smanjenje unosa šećera u redovnoj prehrani smanjuje rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.