Akutne respiratorne infekcije u dječjoj dobi

O prevenciji i metodama liječenja akutnih respiratornih infekcija u dječjoj dobi piše dr. med., specijalist pedijatrije Nevena Švorinić

Dječja dob, pogotovo od prve do treće godine, razdoblje je učestalih respiratornih infekcija, kako gornjeg dišnog sustava - nosa, ždrijela, uha, sinusa, grkljana, tako i donjeg dišnog sustava - bronha i pluća. Učestalost respiratornih infekcija povećava se kod djece koja su u dječjim kolektivima poput vrtića pa nije neobično da dijete u prosjeku jednom mjesečno ima novu respiratornu infekciju. (1)

Mnogi zabrinuti roditelji za pomoć će se obratiti pedijatru te se susresti s terminima kao što su viroza, laringitis, faringitis, bronhitis. Ovi nazivi ponekad su zbunjujući i roditelju je teško procijeniti koliko je dijete ozbiljno bolesno. Stoga su pitanja koja čujemo u pedijatrijskim ambulantama izuzetno važna - zašto je moje dijete tako često bolesno, kako mu mogu pomoći, treba li mu antibiotik i ima li poremećaj imuniteta?

Oko 90% respiratornih infekcija virusne je etiologije. Najčešće je riječ o rinovirusima, potom o koronavirusima, virusima parainfluenze, influenze, adenovirusima, respiratornom sincicijskom virusu, a u ljetnim mjesecima i o enterovirusima. Budući da postoji mnoštvo različitih antigenskih tipova virusa te da poslije infekcije ne ostaje trajna imunost, respiratorne infekcije vrlo su česte i stalno se ponavljaju.(1)

Infekcije se prenose kapljično, a pogoduju im neprozračenost i prenapučenost prostorija u kojima borave djeca, pogotovo u hladnijim dijelovima godine. Pušenje, suh i pregrijan zrak u prostorijama oštećuju sluznicu respiratornog sustava i inaktiviraju njezine prirodne obrambene mehanizme.
Ovisno o dobi djeteta, uzročniku i mjestu infekcije, najčešće je ipak riječ o blagim i samoizlječivim bolestima. Respiratorni virusi slabije virulencije uzrokuju običnu prehladu ili faringitis, praćeni su blažim općim simptomima te obično prođu za nekoliko dana.

Klinički simptomi uključuju sekreciju bistre ili guste sline iz nosa, edem nosne sluznice i otežano disanje na nos, grlobolju, kašalj i povišenu tjelesnu temperaturu. U dječjoj dobi dišni su putevi uži pa i manja količina sekreta ili otoka nosne sluznice može dovesti do otežanog disanja, pogotovo kod dojenčadi, te do poremećaja ritma spavanja i hranjenja djeteta. Maleno dijete ne zna samo ispuhati nos, a sekrecija sluzi ponekad je vrlo obilna.

Liječenje je simptomatsko i uključuje ispiranje nosa izotoničnom, fiziološkom otopinom čime se uklanja višak sekreta, vlaži se sluznica nosa i time poboljšava obrambena funkcija respiratornog epitela. Postupak se može ponoviti više puta tijekom dana u ležećem položaju djeteta.
Virulentniji virusi, kao što su virusi gripe ili respiratorni sincicijski virus, razmnožavaju se lokalno u respiratornoj sluznici uzrokujući upalu i otvarajući put sekundarnim bakterijskim infekcijama. Na stražnjoj stijenci ždrijela normalno obitavaju i bakterije kao što su Streptoccoccus pneumoniae, Haemophius influaenze i Moraxella catarrhalis. 

Sluznica oštećena virusnom upalom povoljan je medij za njihovo razmnožavanje i prodor u susjedne organe. Stoga se ponekad virusne infekcije kod djece kompliciraju bakterijskim upalama uha, ždrijela ili bronha. Tada se uz simptomatske mjere liječenja - snižavanje povišene tjelesne temperature, čišćenje nosa i obilnu hidraciju - primjenjuju i antibiotici, prema liječničkoj preporuci. Prolazna nuspojava antibiotskog liječenja, pogotovo onih širokog spektra djelovanja, ubijanje je i dobrih bakterija u crijevima čime se narušava crijevna mikroflora.

Dijete često ima bolove u trbuhu, slabiji apetit, nadutost i proljev. Stoga pedijatri uz antibiotsko liječenje uvijek savjetuju uzimanje probiotskih pripravaka, naročito onih koji sadrže laktobacile, klinički najispitivanije probiotske sojeve koji, dokazano, ne samo da preveniraju proljev kod uzimanja antibiotika, već imaju i pozitivan učinak na smanjenje učestalosti respiratornih infekcija , posebno kod djece u dječjim kolektivima. (2,3)

(1) Josip Begovac i suradnici, Infektologija
(2) Floch MH, Walker WA, Madsen K i sur. Recommendations for probiotic use-2011 update. J Clin Gastroenterol 2011;45 Suppl:S168-71.

(3) Hojsak I, Snovak N, Abdovic S, Szajewska H, Misak Z, Kolacek S. Lactobacillus GG in the prevention of gastrointestinal and respiratory tract infections in children who attend day care centers: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Clin Nutr 2010;29:312-6.

Imunitet
Imunitet
Dojenački grčevi
Dojenački grčevi
Njega nosa
Njega nosa
Snažna djeca
Snažna djeca
Aktivna djeca
Aktivna djeca