Proljev kod djece

Proljev u dječjoj dobi najčešće nastaje kada se dijete zarazi mikroorganizmima koji na sluznici probavnog trakta uzrokuju upalu. O uzrocima i načinima liječenja piše Stana Raos, dr. med. spec. pedijatrije

Proljev se često definira kao povećanje učestalosti stolice na dvostruko više od uobičajenog broja dnevno u dojenčadi ili tri ili više obilne ili tekuće stolice dnevno u starije djece koje mogu i ne moraju biti praćene pojavom sluzi ili krvi. 

Proljev u dječjoj dobi najčešće nastaje kada se dijete zarazi mikroorganizmima koji na sluznici probavnog trakta uzrokuju upalu, zbog čega se iz organizma izlučuje više tekućine i elektrolita, pri čemu nastaju promjene u učestalosti i konzistenciji stolice, koje postaju vodenaste i rijetke. 

Najčešći uzročnici proljeva u djece jesu virusi. Na prvom su mjestu rotavirusi, pretežno u djece od trećeg mjeseca do druge godine života. Sezona javljanja je većinom ljeto, kada se djeca lako zaraze enterovirusima (Entero virusi, ECHO, Noro virusi i drugi) koji uzrokuju probavne tegobe, a ponekad i respiratorne bolesti. Rota virusne infekcije (proljevi) često se javljaju u zimskim mjesecima.

Ostali uzročnici proljeva su: bakterijske infekcije, trovanje hranom, velika količina namirnica bogatih vlaknima (šljive, kruške, suho voće, voćni sokovi), intolerancija na određene namirnice (primjerice laktoza i gluten), nuspojave antibiotika i infekcije koje nisu povezane s gastrointestinalnim (GI) sustavom. Osim toga, postoji mnogo rjeđih uzroka proljeva.

Bebe i mala djeca skloni su proljevima zbog nezrelosti imunološkog sustava i osjetljivosti na infekcije, a s obzirom na to da se infekcije probavnog trakta prenose preko zaražene hrane i prljavih ruku, a djeca su sklona stavljati sve u usta, na taj način unose mikroorganizme koji uzrokuju proljev. Veća učestalost je u toplijim mjesecima kada je veća šansa da dođu u kontakt s mikroorganizmima koji izazivaju crijevne infekcije: neoprano (ili loše oprano) voće i povrće, nehigijenska kupališta, neadekvatno čuvana i pripremljena hrana. Sve to pogoduje širenju virusa i bakterija, ali i toksina koji izazivaju proljeve.

Uz proljev mogu biti prisutni i drugi simptomi kao što su povraćanje, povišena tjelesna temperatura, bol i grčevi u trbuhu. Najveći problem kod beba i male djece je što proljev, u kombinaciji s povraćanjem i povišenom tjelesnom temperaturom, pri nedovoljnom unosu tekućine vrlo brzo može uzrokovati dehidraciju, ozbiljan metabolički poremećaj. Zbog toga kod gubitka tekućine proljevom, povraćanjem ili visokom temperaturom treba odmah pristupiti rehidriranju. 

Dehidracija može biti:

•    blaga (gubitak 1 do 2 % ukupne tjelesne tekućine)
•    umjerena (gubitak 5 %)
•    teška (gubitak 10 % tekućine)

Znakovi blage dehidracije su suhe usnice i žeđ. U umjerenoj do teškoj dehidraciji prisutni su podočnjaci, suh i obložen jezik, oskudno mokrenje (pelena je suha ili je mokraća gusta i intenzivne žute boje), ušiljen nos, manjak suza kod plača, povišena tjelesna temperatura, ubrzan puls, pospanost. Za roditelje je najvažnije da prepoznaju je li njihovo dijete dehidrirano.

Za nadoknadu tekućine najbolje je koristiti standardizirane otopine oralnih rehidracijskih soli (ORS, engl. oral rehydration solution). Otopina za oralnu rehidraciju (ORS) sadrži glukozu (šećer) i elektrolite (natrij, kalij, klorid) u točnom omjeru kako bi najbolje nadomjestila vodu i elektrolite koji se gube kod djece s povraćanjem i proljevom. Ako dijete odbija pripravke zbog neugodnog okusa, druge tekućine mogu biti nadoknada (blago zaslađen čaj ili juha). Važno je da ne dajete djetetu isključivo vodu, nego da unosi nešto i šećera i soli jer ih gubi kroz probavni trakt, proljevom ili povraćanjem. Ako dijete odbije prihvatiti ORS zbog povraćanja i/ili postane umjereno do jako dehidrirano, na što ukazuje smanjeno mokrenje (>6 sati od posljednjeg mokrenja), pospanost ili druge značajke, dijete zahtijeva stručnu procjenu i liječenje, što može uključivati intravensku rehidraciju.

U slučaju blage dehidracije djetetu je potrebno tijekom prva 4 sata dati oralnu rehidracijsku otopinu od 50 do 100 ml/kg tjelesne težine, u redovitim intervalima, u manjim količinama, polagano na žlicu ili špricu. Jedna žlica od 5 ml daje se svake 2 do 3 minute. Nakon 4 h dijete se može nastaviti dojiti ili hraniti, uz održavanje hidracije pomoću oralnih rehidracijskih otopina i nakon svakog proljeva uzeti još 10 ml ORS-a na kg tjelesne mase, a nakon svakog povraćanja 2 ml oralne rehidracijske otopine na kg tjelesne mase.

Djeca koja nisu dehidrirana trebala bi nastaviti jesti redovitu prehranu, pod čime se misli na zdravu, laganu, ujednačenu prehranu, kuhana jela koja nisu teška niti masna, znači uravnoteženu i raznoliku prehranu, više manjih obroka na dan (svaka dva do tri sata).

Dojenčad koja se hrani na prsima obavezno mora nastaviti dojenje, a podoji bi trebali biti učestaliji i kraći (npr. svakih 30 minuta s trajanjem od 5 do 10 minuta). Nije potrebna promjena prehrane u adaptirane mliječne pripravke ili dodatak ORS otopine. 

Bebama koje piju adaptirano mlijeko treba nuditi mliječni pripravak, ali i ostale tekućine , čaj uz korištenje rehidracijskih soli. Prema novijim smjernicama nije potrebna zamjena u pripravak bez laktoze. Većim bebama može se ponuditi i rižina sluz. U bočicu se može dodati malo rižine sluzi (vode u kojoj se kuhala riža), ali ne više od ¼ bočice (vrijedi za stariju dojenčad). 

Većina djece s proljevom podnosi pune proizvode od kravljeg mlijeka. Mliječne proizvode nije potrebno razrjeđivati niti izbjegavati, osim kod djece s alergijama na kravlje mlijeko. Preporučena hrana uključuje kombinaciju složenih ugljikohidrata (riža, pšenica, krumpir, kruh), nemasno meso, jogurt, voće i povrće. Hrana bogata mastima teže se apsorbira i treba je izbjegavati. Savjetuje se izbjegavati masnu i začinjenu hranu te grahorice, slatke i zaslađene obroke: slatkiše, čokoladu i deserte. Uz to, treba izbjegavati vrlo slatka pića - voćne sokove, energetske ili gazirane napitke.
Europsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) preporučuje i istovremenu primjenu probiotičkih kultura (Lactobacillus rhamnosus Saccharomyces boulardii; Lactobacillus reuteri) kod svakog akutnog proljeva uz trenutačnu rehidraciju rehidracijskim otopinama.

Dokazano je da smanjuju trajanje simptoma i vrijeme u kojem je dijete zarazno za druge. Probiotik je lijek, a mliječni proizvodi s dodatkom probiotika nisu njegova zamjena. Probiotici se djeci daju jednom dnevno, i to u obliku koji im je privlačan, npr. u obliku tekućina, prašaka te bombona i čokoladica.  Primjenu probiotika trebalo bi nastaviti barem tjedan dana nakon nestanka probavnih tegoba kod djeteta. 

Potražite liječničku pomoć u sljedećim stanjima:

•    dojenčad do 3 mjeseca starosti
•    promjene ponašanja djeteta, uključujući neobičnu pospanost i neadekvatan odgovor na pozive ili dodir
•    povraćanje i proljev praćeni jakim bolovima u trbuhu
•    znakovi umjerene do teške dehidracije (suha usta i jezik, plač s malo suza ili bez suza, upale oči, malo urina ili nedostatak urina, vrtoglavica, gubljenje svijesti, gubitak tjelesne težine)
•    djeca koja potpuno odbijaju unos tekućine na usta ili povrate odmah nakon što popiju najmanju količinu tekućine
•    pojava krvi u stolici
•    povraćanje koje se nastavlja i nakon 24 sata
•    proljev koji traje dulje od 7 dana

Kako prevenirati proljev? 

Treba održavati higijenu prostora i pribora za bebe, održavati higijenu grudi i bradavica, bebama koje nisu dojene treba sterilizirati bočice i dudice varalice. Preporučuje se upotreba svježih namirnica pri pripremi hrane te treba dobro oprati voće i povrće ako se daje sirovo.
Savjetuje se redovito pranje ruku nakon upotrebe zahoda, mijenjanja pelena te prije pripreme hrane i pića.

Vodu bi trebalo prokuhavati barem do 6. mjeseca starosti bebe ili davati gotove pripravke vode za bebe ili flaširanu vodu (to vrijedi ako beba nije isključivo na prsima jer se kod isključivog dojenja do 6. mjeseca ne preporučuju nikakve dodatne tekućine). 
Za prevenciju proljeva izazvanog Rota virusom bebe se mogu cijepiti već u najranijoj dobi pa do 6. mjeseci života. Cijepljenje nije obavezno, osim za rizičnu skupinu djece. Cjepivo se daje na usta, što je za bebe (a i za roditelje) manje stresno i daje trajnu zaštitu.

Literatura:

Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Lo Vecchio A, Shamir R, Szajewska H (2014) European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Paediatric Infectious Diseases Evidence-based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis in Children in Europe: Update 2014. JPGN. DOI: 10.1097/MPG.0000000000000375
Gary R Fleisher, MD Miguel G O'Ryan,

MD Sanghamitra M Misra, MD B UK Li, MD Mary M Torchia, MD, Patient education: Acute diarrhea in children (Beyond the Basics): Update April 2022

 

Imunitet
Imunitet
Dojenački grčevi
Dojenački grčevi
Njega nosa
Njega nosa
Snažna djeca
Snažna djeca
Aktivna djeca
Aktivna djeca